Home » Tekstovi » Ramazan: U hladu takvaluka (bogobojaznosti)

Ramazan: U hladu takvaluka (bogobojaznosti)

Takvaluk (bogobojaznost) ili čuvanje od grijeha je plemenito stanje duše i visok stepen islamske duhovnosti. Riječ et-takwa  (bogobojaznost) i riječ muttekin (bogobojazni) se na desetine mjesta spominju u Kur’anu časnom. Kada učimo Kur’an, a ujedno imamo namjeru da bilježimo svaki ajet u kome Allah govori o takvaluku, shvatamo da u nekim trenucima pojam takvaluka (bogobojaznosti) dominira Tekstom jer se toliko puta ponavlja. Iz toga vidimo da je sasvim prihvatljivo kada jedan naš alim kaže da je takvaluk armatura Kur’ana.

Zaista je takvaluk snažna poveznica između vjernika i mnogih ibadeta i duhovnih stanja u kojima se vjernik nalazi. Nabrojat ćemo neke od njih. S obzirom na to da se nalazimo u mjesecu ramazanu počet ćemo sa postom. Allah Uzvišeni kaže:

”O vjernici! Propisuje vam se post, kao štoje bio propisan onima prije vas da biste se grijeha klonili – da biste bili bogobojazni.” (El-Bekare, 183.)

Ovim kur’anskim ajetom Allah Uzvišeni doziva vjernike, propisuje im post i daje im na znanje da je post, kao vrsta pokornosti Bogu, bio propisan i predhodnim narodima s jednim ciljem a to je takvaluk (bogobojaznost).

Jusuf el-Karadavi u knjizi ”Propisi o postu” komentarišući ovaj kur’anski ajet navodi sedam odlika ovoga ajeta i kaže da post čisti dušu, da post pozitivno utiče na zdravlje, postom se privikavamo na strpljivost i savladavanje navika, postom se sputavaju strasti, osnažuje se osjećaj i svjesnost za blagodatima koje su nam darovane, ojačavamo socijalni aspekt suosjećanja sa gladnima. Posljednju odliku koju post proizvodi kod čovjeka kao vrhunac svega navedenom, prema riječima Karadavija, jeste da post čini čovjeka bogobojaznim i pomaže mu da se uzdigne i nađe mjesta među bogobojaznima.

Imam Kurtubi u svom tefsiru, tumači završetak ajeta u kome se propisuje post, te za riječi leallekum tettekun – da biste se grijeha klonili  kaže:”Što se manje jede, slabiji su nagoni i strasti, a što je manje strasti, manje je grijeha. Prema drugom tumačenju, ove riječi znače ”da biste bili bogobojazni”, zato što Poslanik, a. s. kaže:”Post štiti od grijeha i kroti starst.” (Buharija i Muslim) Uzrok bogobojaznosti jeste u činjenici, kako Kurtubi kaže, da post ubija strasti.

Ajet u kome se propisuje post sličan je ajetu u kome se propisuje takvaluk (bogobojaznost). Allah, dž. š. kaže:”Mi smo onima kojima je data knjiga prije vas, a i vama, zapovijedili da se bojite Allaha…” (En-Nisa, 131.)

”Bogobojaznost je blagoslov i u Allahovoj knjizi ništa nije pohvaljeno kaošto je ona pohvaljena. Nema dobra, ni bliskog ni dalekog, ni vidnog ni skrivenog, a da bogobojaznost njemu ne vodi i da na njega ne upućuje. I nema zla, ni bliskog ni dalekog, ni skrivenog, ni javnog,  a da bogobojaznost nije najbolja zaštita od njega.” (S. Haušić)

U nastavku ćemo navesti neke od ibadeti i stanja koje Allah, dž. š. dovodi u vezu sa takvalukom (bogobojaznošću):

Kur’an:

Allah, dž. š. kaže:”Elif lam mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali.” (El-Bekare, 1-2.)

U navedenim ajetima na prvim stranicama Kur’ana Allah Uzvišeni nas poziva da prihvatimo Kur’an kao uputu, kao vodilju u životu. Ramazan je mjesec Kur’ana. U ramazanu se obilježava rođendan Kur’ana. Vjernici se tokom ramazana intenzivno druže sa Kur’anom, prije svega izvršavajući njegove upute, gradeći svoj islamski život kroz Božiju riječ. Oni, muttekini (bogobojazni) danonoćno uče i čitaju Kur’an podsjećajući se na njegove naredbe, primjenjujući ih u svakodnevnom životu i pamteći te ajete. Kur’an je poruka od Boga koja je upućena onima koji je uče i čitaju. Ibn Kajjim u djelu ”Deset stvari koje vode Allahovoj ljubavi” kaže:”Prijašnje dobre generacije su kada bi čule Kur’an primale bi ga poput onoga, koji je odsutan u tuđini, pa primi pismo od voljene osobe, koje je s čežnjom iščekivao.”

Ramazan je uvijek prilika da se kroz mukabelu usavrši učenje Kur’ana a mnogima je to prilika da se kao početnici upute u učenje arapskog pisma kako bi i oni učili Božiji govor.

Namaz:

”Obraćajte mu se predano! Bojte se Njega i obavljajte namaz, i ne budite od onih koji Mu druge ravnim smatraju.” (Er-Rum, 31.)

Ovaj kur’anski ajet nam stavlja u obavezu četiri stvari. Predano obraćanje Allahu dž. š. podrazumijeva da imamo uvijek na umu da smo mi robovi našeg Gospodara. Da smo u dovama i izvršavanju ibadeta potpuno predani, zainteresovani, sa mnogo ljubavi i skrušenosti. A sve to da nije ni iz jednog drugog razloga osim bogobojaznosti. Uz ramazan gotovo svi muslimani načine dodatni napor, te namaz obavljaju u džematu, klanjaju teravih-namaz, klanjaju nafile. Svoj nijjet trebaju isčistiti, da to rade u Božije ime, a time da se pobijede sve nefsanske slabosti kako ne bi bilo koje djelo posvetili nečemu ili nekome drugom osim Allahu, a time stavili nekoga u ravan sa Allahom.

Allahova ljubav:

”Allah zaista voli bogobojazne.” (Et-Tewba, 4, 7.) U Kur’anu se pominje osam kategorija ljudi koje Allah voli. Jedna od njih su muttekini (bogobojazni).

Radost porodice:

”I oni koji govore:”Gospodaru naš, podari nam u supružnicima našim i djeci našoj radost i učini nas predvodnicima bogobojaznih.” (El-Furkan, 74.)

Divna li je dova i visoko postavljen cilj onih koji žele da osnuju porodicu a svjesni su Gospodara svoga. Oni dove, da njih i njihovu porodicu Allah, dž. š. učini predvodnicima bogobojaznih. Oni koji su već porodični uživaju svakog ramazana u blagodatima islama, snagom bogobojaznosti, savlađuju, sa radošću, sve prepreke koje im se ukažu.

Međusobno pomaganje:

”I Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i bogobojaznosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu, i bojte se Allaha jer Allah strašno kažnjava.” (El-Maide, 2.)

Uz ramazan podstičući druge da poste, da namaz obavljaju, kroz organizaciju džematskih iftara, kroz pozivanje na iftar, ili odlaske na iftar roditeljima, rodbini, prijateljima, komšijama, sudjelujemo u velikom dobročinstvu.

Kroz akciju prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra u Bejtu-l-mal vjernici pomažu širu društvenu zajednicu kroz projekte koje, sredstvima iz Bejtul-mala, realizira Islamska zajednica tokom cijele godine.

Sve ovo se radi isključivo u ime Allaha, dž. š. osjećajući bogobojaznost u svakom našem djelu, koraku i uzdahu.

Tema takvaluka (bogobojaznosti) je mnogo šira od dozvoljenog prostora i okvira za jedan tekst u Ramazanskim novinama. Intencija ovoga teksta je da nas podtsakne na razmišlajnje na suštinu ibadeta posta i suštinu svih ostalih ibadeta, a to je takvaluk (bogobojaznost). S toga je ovaj tekst, na ovom ograničenom prostoru, samo jedan mali doprinom ovoj temi.                                                 

   Sanel-ef. Hodžić

Tekst je objavljen u: Ramazanske novine, godina VIII, broj 8. ramazan 1441. april-maj 2020. Tuzla,  str. 18-19.

Please follow and like us:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*
*